Sarajevska krčma Uglješe Cucića

Vrhunac sarajevskog ugostiteljstva se veže za 1937. godinu kada je u Sarajevu bilo sedam stalno otvorenih hotela, četrnaest prenoćišta, deset bifea, devedeset osam kafedžija sa bosanskim kafanama, stotinu i šesnaest kafedžija po europskom urneku i stotinu trideset i četiri krčme. Advertisements

Uloga sefardske muzike u kulturi i tradiciji Sarajeva

Sefardi su u Sarajevo došli iz različitih gradova i pokrajina Otomanske imperije, uglavnom iz Carigrada, Soluna, Skoplja te manjih gradova u sadašnjoj Makedoniji i sa sobom su donijeli izuzetno bogatu kulturu i tradiciju. Zvanična godina njihovog dolaska u Sarajevo je 1565. godina, iako su se pojedine sefardske porodice počele doseljavati još od 1551. godine.

Najpoznatije ukleto mjesto u Bosni i Hercegovini se nalazi u srcu Baščaršije

Mnoge ispričane legende, ali i historijski zapisi, opravdano svrstavaju sarajevsku Vijećnicu na prvo mjesto na ljestvici najpoznatijih ukletih mjesta u Bosni i Hercegovini. Prvi projekat Vijećnice je djelo slovačkog arhitekte Karla Paržika. Njegov nacrt nije zadovoljio želje tadašnjeg ministra Benjamina Kalaya, pa je izrada projekta ubrzo povjerena Alexandru Witteku. Wittekov projekat je bio zadovoljavajući, nakon…

Mahala Abdulaha ef. Kaukčije i džamija Abdi halife na Budakovićima

U drugoj polovini XVI stoljeća, na prostoru srednjovjekovnog sela Budakovići, razvila se gradska mahala Abdi halife čime su Budakovići prestali egzistirati kao ruralno naselje. Abdi halifina mahala i džamija se prvi put spominju još prije 1562. godine. Nalaze se na vrhu ulice Vrbanjuša, nekadašnje ulice Abdulaha ef. Kaukčije.

Zloglasni sarajevski zatvor “Beledija”

Izgrađena kao zgrada za smještaj Gradske uprave, zgrada “Beledija” je godinama bila u sjeni svoje starije sestre Vijećnice. I ne bi ova zgrada danas bila ni po čemu poznata i prepoznatljiva, da u Sarajevo ne dođoše ustaše na vlast i ne pokušaše formirati “Nezavisnu državu Hrvatsku” (NDH).

Muhamed Nerkesi – Pjesma o Sarajevu

U periodu zlatnog doba Sarajeva, književnost se razvijala na nekoliko jezika, a djela sarajevskih književnika iz tog perioda danas se nalaze u mnogim bibliotekama Istanbula, Pariza, Beča i Berlina. Među istaknutijim pjesnicima rodom iz Sarajeva, ili onih koji su stvarali u Sarajevu, bili su: Mustafa-paša Skenderpašić-Suni, Mehmed-beg Ulampašić-Gajreti, Muhamed Karamusić Nihadi, Sani Salih Bošnjak Potur i…

Historija Roma na prostoru Bosne i Hercegovine

Prisutnost Roma na prostoru Balkana evidentirano je još u 11. stoljeću kada se zbog egzodusa iz Indije sele na evropski dio Bizantije. Svoje pohode na Balkanu su započeli u južnoj Grčkoj i na otoku Krfu, a ubrzo su se doselili i na prostore Dubrovnika i Hercegovine.

Staka Skenderova – žena hrabrija od svih muškaraca svoga doba

Malo ko u Sarajevu će se sjetiti proslaviti stotinu i šezdeset godina od otvaranja prve pravoslavne ženske škole u gradu na Miljacki. U periodu u kojem su se granice na Balkanu krojile, kada su pismenost i obrazovanje bili u drugom planu i smatrali se isključivo privilegijom bogatih muškaraca, pojavila se Staka Skenderova, žena hrabrija od svih…