Sarajevo je jedan od rijetkih evropskih gradova u kojem su Sefardski Jevreji, prognani krajem 15. stoljeća iz Španije (zajedno sa španskim muslimanima), uspjeli naći utočište i početi svoj život ispočetka. Tadašnji španski vladari, kraljica Izabela i kralj Ferdinand Aragonski, su ih protjerali sa ciljem da potpuno unište islam i judaizam na prostoru Španije.

Osmanlijski sultani su primili ove prognanike u Carstvo, garantirajući im građanska prava, ravnopravnost, slobodu trgovanja i zaštitu. Tako su Sefardi početkom 16. stoljeća počeli pristizati u Sarajevo. Sa sobom su donijeli slavnu Hagadu (danas poznatu kao Sarajevska hagada), bogato iluminiranu molitvenu knjigu za kućnu upotrebu, neprocjenjive materijalne i duhovne vrijednosti.

muzej_jevreja_sarajevo

U Sijavuš-pašinoj mahali (il Kortižo mahali), na širem prostoru Baščaršije, oni izgradiše sebi i sinagogu, poznatu kao Stari hram. Stari hram (Il kal grandi) sagrađen je 1581. godine. U velikim sarajevskim požarima dva puta je gorio, prvi put 1697. godine, kada je Sarajevo zapalio Eugen Savojski, i drugi put 1788. godine. Hram je temeljno obnovljen 1909. godine, kada je dobio električnu rasvjetu, a kamena fasada je omalterisana i postavljen je novi krov. U Drugom svjetskom ratu nacisti su ga teško razorili. U njemu je danas smješten Muzej Jevreja BiH, kao depandans Muzeja Sarajeva.

Nešto kasnije, pored Starog hrama izrastao je i Novi hram (Il kal vježu), zvanično otvoren 1821. godine, zbog povećanog vjernika u Sarajevu. Danas služi kao likovna galerija. Pored ovih dvaju sinagoga, u Sarajevu postoje još dvije – veliki novi jevrejski hram – Templ, te Aškenaska sinagoga, koja je danas jedina u funkciji prvobitne namjene i u čijem okrilju djeluje Jevrejska općina Sarajeva.

jevreji19

Iznad naselja Kovačići, na lokalitetu Borak, nalazi se Staro jevrejsko groblje i kapela na kojem su gotovo četiri stotine godina sahranjivani sarajevski Sefardi. Osnovano je 1620. godine, a najstariji očuvani spomenik je iz prve polovine 17. stoljeća. Za ovo groblje se tvrdi da je najljepše jevrejsko groblje u Evropi, jer su nadgrobni spomenici oblikovani kao zaobljeni sarkofazi, po obliku jedinstveni u jevrejskom svijetu.

Iako ih je Sarajevo prigrlilo kao svoju rođenu djecu i iako su se osjećali u ovom gradu kao kod kuće, sarajevskih Sefarda je sve manje. Razloga je mnogo. Možda čak i previše da bi se o njima pisalo. Kako žive danas i kako se osjećaju u Sarajevu, samo oni znaju…

Advertisements