U periodu između 1900. i 1902. godine, čuveni svjetski fizičar i nobelovac Albert Einstein je imao problema sa pronalaskom svog prvog zaposlenja. Te dvije godine za slavnog fizičara su bile vrlo nesretno doba.

Njegov metod pronalaska prvog zaposlenja je bio jednostavan. Slao je pisma na različite adrese, ali pisma su bila uzaludna. Nezadovoljstvo činjenicom da ne može doći do prvog zaposlenja najbolje je opisao njegov otac Hermann Einstein, tvrdeći kako mu je sin zaljubljen u nauku, a ovako bez posla ga stalno progoni misao da je izvan njenih tokova.

Adolfu Hurwitzu
Milano, 30. septembar 1900.

Cijenjeni gospodine profesore!
Moj prijatelj Ehrat mi je pisao da je dr. Matter, Vaš dosadašnji asistent, dobio mjesto gimnazijskog profesora u Frauenfeldu. Slobodan sam stoga uljudno Vas upitati imam li šanse postati Vašim asistentom.
Ne bih Vas inače takvom molbom uznemiravao za vrijeme praznika da to nije zbog toga što dobivanje dozvole stalnog boravka u Cirihu, o čemu sam podnio molbu, ovisi o dokazu da imam stalni posao. 
Unaprijed Vam zahvaljujem na ljubaznom odgovoru i ostajem Vaš dužnik.
Uz poštovanje,

Albert Einstein
Via Bigli 21
Milano

Dvadesetogodišnji Einstein je bio prisiljen davati instrukcije iz fizike i matematike. U ovom periodu je objavio i svoj prvi naučni rad, nakon kojeg je u samo dva mjeseca napisao i svoju doktorsku tezu na temu kinetičke teorije plinova. U mladom Einsteinu u to doba niko nije uspio prepoznati njegov talenat i njegovu nadarenost i genijalnosti.

Adolfu Hurwitzu
Milano, 26. oktobar 1900.

Cijenjeni gospodine profesore!
Zahvaljujem na Vašem ljubaznom pismu. Vrlo sam se obradovao vijesti da imam izglede da dobijem mjesto. Kako zbog nedostatka vremena nisam mogao prisustvovati matematičkom seminaru i kako nije bilo mogućnosti da slušam seminarske vježbe iz teorijske i eksperimentalne fizike, ništa mi ne ide u korist osim činjenice da sam pohađao većinu predavanja. Mislim stoga da bih morao spomenuti i da sam se za vrijeme studija lično bavio analitičkom mehanikom i teoretskom fizikom.
S poštovanjem Vaš

Albert Einstein

Sredinom 1902. godine mladi Einstein napokon dolazi do svog prvog zaposlenja, ali ne u nekoj naučnoj instituciji, već u švicarskom Patentnom uredu. Njegova pisma iz perioda traganja za prvim zaposlenjem objavljena su u knjizi “Sabrani radovi Alberta Einsteina” iz 1987. godine. 

Wilhelmu Ostwaldu
Cirih, 19. mart 1901.

Cijenjeni gospodine profesore!
Budući da me je Vaš rad iz opće hemije potakao da napišem priloženi članak, slobodan sam poslati Vam kopiju. Dopustite mi da ovom prilikom upitam da li Vam je možda potreban fizičar, matematičar upoznat sa apsolutnim mjerama. Odvažio sam se da Vas to upitam samo zato što nemam vlastitih prihoda i što bi mi samo takvo mjesto moglo pružiti mogućnost obrazovanja.

S poštovanjem Vaš
Albert Einstein
Via Bigli 21
Milano
Italija

U pronalasku njegovog prvog zaposlenja pokušao mu je pomoći i njegov otac, također slanjem pisama na različite adrese, moleći profesore da njegovog sina zaposle i omoguće mu nastavak školovanja i razvijanja ljubavi prema nauci.

Wilhelmu Ostwaldu
Cirih, april 1901.

Cijenjeni gospodine profesore!
Molim Vas da oprostite jednom ocu što se odvažio obratiti Vam se, cijenjeni gospodine profesore, u interesu svoga sina.
Počet ću sa time da su mojemu sinu Albertu 22 godine, da je studirao na ciriškom Polytechnikumu četiri godine i da je uspješno položio diplomske ispite iz matematike i fizike prošlog ljeta. Otada je bezuspješno pokušavao dobiti mjesto asistenta, koje bi mu omogućilo da nastavi svoje obrazovanje u teoretskoj i eksperimentalnoj fizici. Sve to govori u korist njegove nadarenosti. Uvjeravam Vas da je on izuzetno marljiv i ustrajan i da se s velikom ljubavi bavi svojom znanošću.
Moj sin je zato duboko nesretan što trenutačno nema zaposlenja i njegova bojazan da mu je karijera izmakla zaokuplja ga iz dana u dan sve više. Osim toga, on je obuzet mišlju da je nama, ljudima sa skromnim prihodima, na teretu.
Budući da se Vama, velepoštovani gospodine profesore, moj sin divi i da Vas cijeni više nego ijednog danas aktivnog fizičara, bio sam slobodan obratiti Vam se s poniznom molbom da pročitate članak objavljen u “Annalen fur Physik” i da mu napišete, ako je moguće, nekoliko riječi ohrabrenja, kako bi mu se vratila radost življenja i rada.
Ako biste mu, osim toga, mogli osigurati mjesto asistenta sada ili sljedeće jeseni, moja zahvalnost ne bi imala granica. Još Vas jedanput molim da oprostite zbog moje drskosti što sam pisao, a slobodan sam i spomenuti Vam da moj sin ne zna ništa o mom neuobičajenom koraku.

Ostajem Vam, velecijenjeni gospodine profesore, odan
Hermann Einstein

ADOLF HURWITZ (1859. – 1919.) – švicarski matematičar, profesor Univerziteta u Cirihu, poznat po proširenju i pojednostavljenju metode diferencijalnih operatora; bavio se i teorijom brojeva

WILHELM OSTWALD (1853. – 1932.) – njemački fizičar, profesor na više njemačkih univerziteta, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1909. godine; smatra se ocem moderne fizičke hemije; bavio se istraživanjem katalize, hemijske kinetike, električne vodljivosti elektrolita…

Advertisements