Čekrekčinica ili Čekrekči Muslihudinova džamija je podignuta 1526. godine i predstavlja najstariju sačuvanu potkupolnu džamiju u Sarajevu. Od nje je bila samo starija džamija Skenderija, koje više nema. Sačuvana je i originalna vakufnama (zakladnica) o izgradnji džamije iz augusta 1526. godine, koja je ujedno i najstarija poznata originalna isprava napisana u Sarajevu.

Zanimljivo je da je Čekrekčijina džamija jedna od samo 12 sarajevskih džamija koje nisu stradale prilikom pohoda Eugena Savojskog, kao i to da su gotovo svi požari, koji su u davna doba u Sarajevu bili vrlo česti, mimoilazili ovu džamiju.

dzamija

Džamija je specifična i po tome što je možda jedina džamija ili jedna od rijetkih u Sarajevu koja nema svoj harem. Njen harem su činili dućani koji su davali svoju kiriju za održavanje džamije, plaću imama, mujezina i ostalih koji su vodili brigu o njoj. Specifičnost ove džamije je i nedostatak svjetlosti tako da se s ulaza džamije teško može uočiti ko stoji u mihrabu, iako je razdaljina svega nekih desetak metara.

U većini bh. džamija na kubetu se nalazi tradicionalni znak polumjeseca i zvijezde, međutim, u ovoj džamiji na kubetu se nalazi čekrk u znak sjećanja na njenog osnivača. Džamija je izgrađena u osmanskom stilu, a u njoj postoje crteži još iz 16. stoljeća. Pored džamije i mnoštva dućana, Čekrekčija je bio vlasnik i Velikog parka u Sarajevu, gdje se danas nalazi i njegov mezar.

Advertisements