Bijela džamija na Vratniku je zadužbina Husrev-begovog sekretara (divan-katiba) Hajdar-efendije, sina Abdulahovog. Bio je sin domaćeg konvertita, a umro je u Sarajevu po povratku s hadžiluka, kuda je otputovao 1545. godine. Džamija je sagrađena u periodu 1536-1545. godine.

Za Bijelu džamiju na Vratniku se pričalo da ju je sagradio “Bijeli paša” za kojeg se smatra da je izgradio i Bijelu tabiju, poznatu sarajevsku tvrđavu. Međutim, u tome nema istine. Bijela džamija je sagrađena rukama vrijednog divan katiba (dvorskog pisara) Hajdar efendije. Pričalo se u narodu da je Hajdar efendija, kako je bio pisar, čitavog života ostavljao odreske od kalema (olovke). Ti odresci su bili od trstike, a kažu da ih je toliko sakupio da je prije smrti rekao da kada umre, u vodu u kojoj će se gasuliti, stave komadiće kalema što ih je čitav život sakupljao. 

Njegovoj je želji, kažu, bilo udovoljeno. Džamiju su prozvali Bijelom džamijom po tome što je bila tako lijepo krečom obojena, da je nije bilo bjelje u čitavom starom Sarajevu. Uz džamiju su sagrađeni mekteb i sahat – kula koja je srušena za vrijeme austrougarske vlasti. Sahat – kula je sagrađena 1874. godine od drveta u kojoj je bio smješten stari mehanizam Gazi Husrev-begove sahat-kule, nakon što je nabavljen novi iz Londona.

Bijela džamija na Vratniku je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Advertisements