Jedna od mnoštva legendi o nastanku starog Sarajeva kaže da ga je izgradio kralj Dobrobić. Njegovo ime bi se ispravno trebalo prevoditi kao „Kralj Dubrovnik”. Pretpostavlja se da je u srednjovjekovnoj Vrhbosni mogla postojati dubrovačka trgovačka kolonija, pa je putopisac Evlija Čelebija nešto o tome načuo u narodu i jednostavno smislio priču o kralju Dobrobiću.

Čelebija je zapisao da stari grčki i latinski pisci ovako opisuju Sarajevo i njegovu tvrđavu: „Ovaj grad načini najprije kao zamak na klancu kralj po imenu Dobrobić. Načinivši najprije u njemu deset-petnaest koliba, ostavi oko 300 vojnika u ovoj pustinji da čuvaju prolaz kroz klanac. Ali pošto je tu zrak i voda zdrava i narod se umnoži i nešto došljaka naseli, zasadiše vinograde i bašte, načiniše kuće, te naselje postade malom kasabom. Uvidjevši kralj Dobrobić potrebu, sagradi tvrđavu”.

vinograd

Ipak, ova legenda se očuvala u narodu do danas, pa se u sjevernom dijelu starog Sarajeva nalazi mahala koja nosi naziv „Vinograd“. Oni koji pamte ljepša vremena govore kako su se tu nekada davno naselili doseljenici iz Mađarske čije je vino bilo omiljeno zbog slatkastog okusa i opojnog mirisa. Šetajući sokacima ove mahale, kojima je povezano nekoliko kuća i jedna stara džamija, možete primjetiti mnoštvo vinovih loza koje svjedoče historiji nastanka starog Sarajeva.

turbe

Sarajevska džamija neobičnog imena Rogo Zade izgrađena je 1660. godine, a njezina sveukupna površina iznosi malo više od  50 m². Ovo je jedna od najmanjih džamija u regionu i Europi, pa čak i na svijetu. Izgrađena je ispod sarajevskog naselja Sedrenik, u ulici Rogina 1. U džamiji je smješteno i turbe sa tri mezara. Vjeruje se da su u njima pokopani mađarski muslimani, koji su na ove prostore došli prije 300 godina, bježeći od inkvizicije u tadašnjoj Mađarskoj. Za ovo skromno drveno turbe postoji legenda da su ga često obilazili sarajevski momci i molili se za dušu nepoznatog pokojnika koji je u turbetu sahranjen. Vjerovalo se da će ih on zaštititi od regrutovanja u austrougarsku vojsku u koju su, po zakonu, morali ići.

U haremu ove džamije je sahranjen i poznati bošnjački historičar Sidki Muvekit Hadžihuseinović, autor čuvenog djela „Tarih-i-Bosna“, napisanog na turskom jeziku, a objavljenog pod naslovom „Historija Bosne“ 1999. godine u Sarajevu.

 

Advertisements