Požar iz augusta 1879. godine ostavio je veliku štetu na čitavom Sarajevu. Između ostalih, oštećena je i Begova džamija čija restauracija je počela nekoliko godina nakon požara i završena zvanično 22. decembra 1885. godine. Na rekonstrukciji slikarske dekoracije radila je grupa slavonskih umjetnika na čelu sa S. Lerchom, dok su kaligrafski radovi povjereni hadži hafizu Husejin Rakim-efendiji Islamoviću, jednim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih hattata  (kaligrafa) XIX stoljeća.

Hadži hafiz Husejin Rakim-efendija Islamović (1839-1895.) rođen je u Sarajevu 1839. godine i smatra se jednim od najznačajnih bosanskohercegovačkih kaligrafa XIX stoljeća. Umro je 1895. godine, tačno deset godina nakon njegovog najvećeg i najvažnijeg životnog poduhvata – kaligrafske restauracije zapaljene Begove džamije u Sarajevu. Umro je u mjestu Inegolu u Turskoj, nakon povratka sa hadža.

U rodnom gradu započinje naobrazbu kod sarajevskog alima Tahir-efendije, da bi upisom u Gazi Husrev-begovu medresu nastavio sa sticanjem znanja ispred sarajevskog muftije Mustafe Hilmi-efendije Hadžiomerovića. Pored izučavanja tradicionalnih islamskih znanosti pokazao je interesovanje za islamsku kaligrafiju te se vjeruje da je prve časove kaligrafije pohađao kod Abdulah Ajni-efendije Hasagića.
Ljubav za harfom odvela je Rakim-efendiju u Istanbul. Pripovijeda se da je po dolasku u ovaj grad usnio kako mu je mjesec pao na desnu ruku, te se niz nju prolio. Ovo je Islamović vidio kao znak svoje budućnosti u kaligrafiji, pa se usavršava pred najvećim imenima kaligrafije Istanbula.

begova

Nakon dobijanja četiri kaligrafske idžazetname (svjedodžbe) za thuluth, naskh i ta’līq pismo 1867. godine, hafiz Rakim-efendija Islamović se vraća u Sarajevo u kojem drži časove islamske kaligrafije. Manje je poznato da je Rakim-efendija ostavio natpise na nišanima, kao što je onaj za Mustaj-bega Dženetića u nekadašnjem haremu Hadže Kemaludinove (Ćemaluša) džamije, kasnije premještenom u harem Ali-pašine džamije u Sarajevu.

Neki od najznačajnijih njegovih kaligrafskih natpisa na zidovima Begove džamije su:
– osam imena ispisanih thuluth pismom: Allah, Muhammed, imena 
četverice prvih halifa Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alia te imena dvojice Poslanikovih unuka Hasana i Husejina. Ova imena bila su ispisana ispod velike kupole na tri zida centralnog prostora te na kibla zidu. Svakom od imena dopisani su odgovarajući atributi, kojima su kaligrafije sa imenima dobile na harmoniji;
– jedino ime ispisano ta’līq pismom – ime prvog mujezina Bilala, koji se prema podatku sa nacrta nalazio iznad mahfila
– izraz “Mašallah” i
– mnoštvo ajeta iz Kur’ana.

Rakim efendija Islamović je izradio ukupno četrdeset i osam različitih levhi (kaligrafskih zapisa) vrhunskog kvaliteta koje je velikodušno poklonio zidovima Begove džamije.

Piše: Tarik Jažić
Izvor: Haris Dervišević, Kaligrafija Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu (1885 - 2002) - Izvorni znanstveni rad
Advertisements