Svatovsko groblje sa sjevera Starog Grada

Ispod brda Palež i Sokolina, na sjeveru Općine Stari Grad u selu Donji Močioci, ponosno stoji jedan osamljeni i ukrašeni stećak sa postoljem. Nešto malo dalje od njega, smještena je nekropola sa 61 stećkom, nazvana „Grčko groblje“, koja predstavlja Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Zapadno od „Grčkog groblja“, nalazi se i „Svatovsko groblje“, jedno od najstarijih muslimanskih grobalja sa ostacima starih nišana.

Termin „Svatovska groblja“ označava zapuštena, nepoznata, stara groblja ili pojedine nadgrobne spomenike, uglavnom kamene, za koje narod ne pamti vrijeme nastanka i umrle koji su u njima sahranjeni. Zabilježena usmena predanja o „Svatovskim grobljima“ kazuju da su to grobovi svatova koji su se nekada davno susreli, međusobno sukobili i izginuli.

Stećci na lokalitetu u Donjim Močiocima u srednjem vijeku nalazili su se na teritoriji župe Vrhbosna, koja je kasnije podijeljena na nekoliko manjih oblasti. Nakon te podjele prostor današnjeg sela Močioci bio je sastavni dio zemlje Pavlovića. Za ovu nekropolu karakteristična je predstava drveća (stabla), koje nije rijetka pojava na stećcima. Stabla su obično klesana vertikalno od kojeg se na jednu i drugu stranu odvajaju po dvije ili više grana koje su nakošene prema gore ili se simetrično spiralno povijaju. Rasprostiranje stećaka sa motivom stabla karakteristično je za istočnu Bosnu, područje sa bujnom vegetacijom, čije se brojne varijante nalaze oko Kladnja, Vlasenice i Bratunca.

stecci

Po brojnosti stećaka i ukrasnih motiva, ova nekropola pripada široj zajednici koja je živjela na tom prostoru. Grobovi velikaša nisu izdvojeni na neko posebno mjesto, već čine sastavni dio nekropole. Na osnovu razlika u ukrasima na stećcima moguće je uočiti da su tu sahranjeni i pojedini velikaši. Po vremenu nastanka, ovu nekropolu je moguće svrstati u period sa kraja XIV stoljeća.

Uža zona Sarajeva je oskudna sa srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima – stećcima. Posljednja veća sačuvana kolonija stećaka nalazila se na lokalitetu Carina na Marijinom dvoru. U široj zoni Sarajeva, uključujući i Ilidžu, evidentirano je u 22 naseljena mjesta ukupno 37 lokaliteta sa stećcima, među kojima i stećci na lokalitetu u Donjim Močiocima.

Piše: Tarik Jažić
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s