Sarajevske Jahudije nestaju, ali im se trag ne može izbrisati

Padom vlasti Maura na prostoru Španije, novoizabrani katolički vladari započeše sa progonima Maura i Jevreja. Jedan dio Jevreja se suprostaviše željama novih vladara i ostadoše na teritoriji Španije, braneći svoj identitet, vjeru i naciju, dok mnogi od njih krenuše ka Istoku i prostorima turskog carstva. Tako Jahudije (Jevreji) počeše naseljavati i Bosnu i Hercegovinu krajem XV i početkom XVI stoljeća, koja im bijaše domovina sve do današnjih dana.

Najviše njih se doseli na prostor Starog Grada Sarajeva. Većina ih odluči biti trgovci, posao kojeg su najbolje znali raditi. U tom periodu je Sarajevo bilo jedno od najvećih trgovačkih centara na Balkanu, a trgovinu u ovom gradu su predvodile Jahudije po imenu Mojsije Kuzino, Haim Menahem i Josip Lukelo. Prva poznata mahala Jahudija u Sarajevu bila je Sagrakči Hadži Mahmudova mahala (Ulomljenica), a prvi dokumentovani objekat bio je Sijavuš-pašina daira, koju su Jevreji nazivali Kortižo i Kortižiko, a drugi Velika avlija, zbog njena izgleda ili Čifuthana, zbog njenih stanovnika.

U svojoj knjizi „Bosna“, Vladislav Klaić je opisao sarajevske Jahudije slijedećim riječima:

„Siromašniji živu kao radnici, obrtnici, vrtlari, sluge i poslužnici; imućniji bave se trgovinom i uzajmljivanjem novaca, a mnogi služe i kao tumači i blagajnici kod raznih ureda. Svojih vjerskih običaja i obreda drže se veoma savjestno: nu uza to su veoma nesnosljivi prema inovjercem i slabo izobraženi. Nose se poput ostalih Bošnjaka; odielo jim je obično crne boje, samo žene njihove oblače crvene suknje i biele haljine. Mnogi starci njihovi, kad poćute, da jim je život na izmaku, ostavljaju Bosnu i idu u svetu zemlju, da jim tamo sahrane kosti njihove.“

Vremenom, broj jevrejskih porodica u Sarajevu je rastao, pa se prema popisu Austro-Ugarske vlasti iz 1910. godine može doći do podatka da je u Sarajevu živjelo oko 8.000 Jevreja. Nekada brojna i ugledna jevrejska zajednica u Sarajevu, danas se svela na svega nekoliko stotina ljudi koji čuvaju od zaborava bogatu tradiciju ovog naroda.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s