Malo ko u Sarajevu će se sjetiti proslaviti stotinu i šezdeset godina od otvaranja prve pravoslavne ženske škole u gradu na Miljacki. U periodu u kojem su se granice na Balkanu krojile, kada su pismenost i obrazovanje bili u drugom planu i smatrali se isključivo privilegijom bogatih muškaraca, pojavila se Staka Skenderova, žena hrabrija od svih muškaraca tog doba.

Staka Skenderova ostala je zapisana u historiji pravoslavaca iz Sarajeva kao prva žena književnica, prva učiteljica, prvi borac za ženska prava i još mnogo toga. Godine 1857., Staka je u Sarajevu osnovala prvu školu za djevojčice. Škola je imala pet razreda, a izučavali su se slijedeći predmeti: račun, čitanje i pisanje, crtanje, staroslavenski, ručni rad, psaltir, molitvene pjesme i liturgijsko pojanje te časlovac.

Ono što je posebno značajno kada je u pitanju Stakina škola je činjenica da škola nije bila namijenjena samo za pravoslavce, već je bila otvorena i za djevojčice drugih vjera. Ubrzo su Stakinu školu počele upisivati i mlade muslimanke i jevrejke, a u njenim klupama su sjedile i djevojčice iz nekoliko katoličkih kuća.

stakin grob

Tadašnji sarajevski veliki vezir, Topal Osman paša, prepoznao je brzo značaj jedne ovakve ustanove i podržao njeno otvorenje davajući odobrenje za rad prve ženske škole u Sarajevu. Iako je ova škola bila prvenstveno pravoslavna škola, Topal Osman paša u nju upisa i svoje kćeri, tako davajući pozitivan primjer drugima. 
Iako Staka nije bila naročito omiljena među dobrostojećim trgovcima i zanatlijama u Sarajevu, koji nisu mogli prihvatiti da jedna žena radi ono što oni nisu smatrali da je prihvatljivo, ona je svojom hrabrošću i upornošću uspjevala da iz mraka neznanja i nepismenosti izvede generacije sarajevskih djevojčica svih nacija, vjerovanja i jezika…

Sa odlaskom Topal Osman paše, Staka postepeno ostaje bez sredstava za školu. Posljednje godine Staka provodi u prijateljstvu i kao štićenica još jedne velike dobrotvorke naših naroda, Adeline Irby. Umire 1891. godine, stradavši u nesreći na Ilidži kada su je pregazila zaprežna kola.

Piše: Tarik Jažić
Izvor: SPKD Prosvjeta Sarajevo

 

Advertisements