Zgrada željezničke stanice Bistrik u Sarajevu, izgrađena 1906. godine na memli strani grada na Miljacki, na padinama planine Trebević, danas je dio nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine o kojem se nažalost ne vodi dovoljno računa.

Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u saobraćaj krajem decembra 1872. godine. Bila je to pruga normalnog kolosijeka od Banje Luke do Dobrljina, u dužini od 87 km. Od 1878. godine, austrougarska vlast započinje intenzivnu gradnju željezničke mreže u dolini rijeke Bosne 1878. godine. Prvi voz u Sarajevo ulazi 5. oktobra 1882. godine, a dovlači ga tada popularna lokomotiva “Rama”. Ukupna dužina ove pruge iznosila je 270,117 km.
Nakon izgradnje Sjeverne pruge, u Bosni i Hercegovini se grade i Južna pruga. Posebno veliki zahvat je bila izgradnja Istočne pruge, koja se gradila punih 15 godina, a zvanično je puštena u saobraćaj 4. jula 1906. godine. Na ovoj pruzi izgrađeno je čak 99 tunela.

stanica bistrik

Po završetku gradnje Istočne pruge, u Sarajevu se gradi i Zgrada željezničke stanice na Bistriku. Projekat za ovu zgradu je izradilo Tehničko odjeljenje Bosanskohercegovčkih državnih željeznica. Pored stanične zgrade, željeznička stanica je nudila i prateći sadržaj: bife, zgradu za upravitelja i skladište tovarne građe.

Ukidanjem Istočne pruge 1973. godine, stanična zgrada Bistrik je u potpunosti izgubila svoj osnovni značaj. Posljednja lokomotiva koja je napustila peron Bistričke stanice, bio je čuveni “Ćiro”. 
Objekat se danas koristi kao stambeni prostor, kako u svom glavnom dijelu (nekadašnjoj upravnoj zgradi), tako i u dijelu nadstrešnice (nekadašnji natkriveni peronski prostor). Stanična zgrada danas ima stambenu funkciju i pretpjela je niz konstruktivnih zahvata, kako bi se dobilo pet stambenih jedinica za pet porodica, koliko ih danas živi u ovom objektu.

Piše: Tarik Jažić
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

 

Advertisements