Sarajevo je imalo svoju zildžijsku čaršiju u kojoj su se lijevala i prodavala zvona. Zvona se nisu koristila samo na bogomoljama, već su bila prisutna i na sahat kulama širom Bosne i Hercegovine.
U Sidžilu br. 63 se može pronaći podatak da je oko 1815. godine jedno takvo sarajevsko zvono napravljeno za potrebe sahat kule u Gornjoj čaršiji u Travniku. Hamdija Kreševljaković je zapisao da u Bosni i Hercegovini ima ukupno sačuvanih 19 sahat kula, dok su dvije porušene nakon 1878. godine, jedna u Jajcu i jedna u Sarajevu.
Pored nadaleko čuvene sarajevske sahat kule koja vijekovima stoji uspravno uz Gazi Husrev begovu džamiju i svjedoči vremenu koje prolazi i dolazi, Sarajevo je imalo još jednu sahat kulu. Ova sahat kula je bila izgrađena od drveta uz Bijelu džamiju na Vratniku, a u njoj je bio smješten sat sa Gazi Husrev begove sahat kule. Kako se kod jačeg vjetra njihala, uplašiše se okolni stanovnici da se ne sruši, pa je srušiše 1890. godine. Traljić i Kreševljaković su zapisali da je sve troškove oko ove sahat kule snosio je Hadži Salihaga Ramić, kazandžijski trgovac, a o satu je vodio brigu Avdija Sabljar, zvani Dedo.
Piše: Tarik Jažić
Šeher Sarajevo 